Preskoči na glavni sadržaj

Cyber-Samsara ili Zašto imamo novi blogg?


Cyber-Samsara ili Zašto imamo novi blogg?

Za novi početak po inerciji nešto moramo napustiti. Nešto mora otići. Svijesno i s nadom u bolje u jače jasnije i čišče. Čin, Korak ili Pokret neminovno ostavlja trag u vremenu koje po definiciji beskonačnog ostaje jedina mjerna jedinica za život. Njegova izvedba, iako osuđena na kraj,  ipak otvara vrata za novi izazov. Dakle bez impetusa  koji nas tijera naprijed  ne možemo biti svjesni što smo napravili iza. Dakako, imati snagu  učiniti novi Pokret jest biti svjestan da  možeš bolje i da si svjestan svega što si napravio krivo u prethodnom....

Stoga zato naši dragi Compadresi,  ostavljamo iza sebe našu milu stranicu koja je iako svima bila draga i  svojom neobičnošču uvijek prizivala osmijeh svoju pravu osobnost vješto je krila. Nije se htijela odreći teškog karaktera  iziskivaajući stalnu  pažnju naših administratora...ostala je komplicirana i teška kao i vrijeme u kojoj je izrađena.  
Vrijeme ide.Pasa la vida.  Ri Rock od šačice gerilaca postao je mjesto šarolikih ljudi....komplikacije smo zamjenili jednostavnošću, a  dosadnu krutost razigranom promjenom. Rezultat toga kako smo gore spomenuli je umiranje nečeg što se nije dalo ili nije bilo suđeno promjeni. Na sreću to nismo bili miJ

Transformacija energije u cyber prostoru ili CyberSamsara se odvila pred vašim očima. 
I neka je.
Dala nam je snage za novi Pokret.

Zato Uživajte u našem novom ruhu.

Vaš RIRock!

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Rirockerski Pozdrav Ljetu

I Nismo očekivali ovako naprasit kraj...i faliti će Lakoća kruzanja kroz duuugiii dan, i fjaka, i cvrčci...i žega...i pretjerivanje u aLo pomaLo mood-u.  AL bit će Uvjet, valjda, kada nas netko od gore prestane zaljevati. Hvala ti Ljeto 💜                           

Tekal san za njin celo leto

By Dan Kulišić a.k.a Danny Boi Ne sjećam se točno kada sam prvi put probao Giant S. Pred možda godinu, dve. Meriou i ja smo bili na Zijavici i on mi je rekao: „Provaj ga, ča gibi moreš storit!“. Nevoljko sam na top probao smjer i ostao zabezeknut: prvo, koliko je zapravo težak smjer i drugo, kako li je samo divan. Gibovi, hvatovi, koljena, pete, namještanje tijela, sve to je bilo poput perfekcije. Ples na vertikalnom podiju. Od početka do kraja pustolovina, od prvog hvata do zadnje šalice avantura. Sjećam se kako sam sebi rekao: „J---š mi pokojnu pranonu Maricu babicu ako se neću potrudit da ga ispenjem.“ To mi je postao cilj. Uslijedili su razni neuspjeli pokušaji kroz godinu. Pa nisam u formi, pa imam 3 kile viška, pa je vlažno, ili nisam mentalno jak, ili je neki ribar iz Vijetnama krivo spekao krumpir i nanio mi nesreću, ili neki xy razlog. Opravdanja. Sve sama opravdanja. Počele su frustracije i bio sam tako blizu. Ali eto, uvijek je postojalo eko opravdanje. Išao sam s Casperom g

Kanjon Rječine

Foto priča...jer slika govori tisuću riječi... Kako nam je bilo...teško je "zgurati" u post...uživajate u ovih par fotografija by magistar Šoić...i naravno, dođite nam opet!!!:) Nedjelja 29.06.2014. VELIKO Hvala Rovinježima!!Svaka čast Toniju, Nereu i Ganniu!Odlični ste...za one koji misle da je Rovinj daleeeeeeeeeeeko... :) Oni su tu... Pazinjani naravno :) uvijek su tu! Karavana je mogla krenuti... Coci svuda :) Ljepotan :) Neka "stara" i nova lica...aLe!! Nice to see you to!Family Pinterić Frenki u ulozi domaćina...obavezna "turistička" tura kroz sve bouldere, postojeće...buduće...te smjerove na konop... Nikada toliko crasheva u Kanjonu...PONOVILO SE :) Preko brane u gornje sektore... Neki su mislili odmarati... Bouldering može početi... dok je fotograf Šoić i hladu...ostatak čačka po atraktivnom FLASH ODRONU 7A  Curke su također...još u hladu...još malo.